Hvale vrijedan potez Snježane Petike uoči obilježavanja 28. obljetnice od osvajanja najvrjednijeg klupskog trofeja, Lige prvakinja
Snježana Petika u povodu 28. obljetnice najvećeg uspjeha hrvatskog ženskog klupskog rukometa Hrvatskom športskom muzeju daruje predmete iz osobne kolekcije. Bit će pohranjeni u stalnom postavu Muzeja koji se za javnost prvi put otvara krajem ove godine
Najbolji ženski rukometni klub u Hrvatskoj svih vremena, RK Podravka Vegeta, prije točno 28 godina ostvarila je svoj najveći uspjeh. U Koprivnici je 11. svibnja 1996. u uzvratnoj utakmici finala Kupa europskih prvakinja nadoknadila zaostatak iz prve utakmice, pobijedila bečki Hypo s 25:20 i osvojila titulu klupskog prvaka Europe. Povijesnim rezultatima u sezoni 1995./96. ponajviše je doprinijela Snježana Petika, tada 29-godišnja lijeva vanjska, koja je te i prethodne sezone bila i najbolji strijelac Kupa prvaka. Legendarna Snježa tijekom karijere igrala je samo za koprivniči klub, kroz 16 godina zabilježivši 673 nastupa u kojima je postigla 4146 golova. S Podravkom je osvojila po devet naslova prvakinja Hrvatske i osvajačica Kupa, uz europsku titulu i naslov pobjednika europskog Superkupa iste 1996. godine. U elitnom europskom natjecanju u dresu s brojem 14 odigrala je 89 utakmica i postigla 571 gol. U onoj najvažnijoj, pred 2500 domaćih navijača u staroj dvorani u Koprivnici, te svibanjske subote dala je sedam pogodaka i odvela Podravku na europski tron. Mnogi se hrvatski sportski poklonici, naročito u Koprivnici, još dobro sjećaju ovoga povijesnog događaja koji je Podravku trajno upisao na rukometnu mapu Starog kontinenta, na kojem je još uvijek i rekorder po broju sudjelovanja u Kupu odnosno Ligi prvakinja.
Snježana Petika čuva uspomene na, pokazalo se, najveći uspjeh u svojoj karijeri, a dio njih odlučila je darovati u Hrvatski športski muzej. Nacionalnoj muzejskoj ustanovi koja čuva i promiče najvrijedniju hrvatsku sportsku baštinu naša najbolja rukometašica ikad donirala je zlatnu medalju kakvu su podravkašice primile za osvajanje europskog naslova, te svoj dres iz toga trofejnog razdoblja. Darovani predmeti nalazit će se uz bok onih ostalih hrvatskih sportskih velikana, u stalnom postavu Muzeja koji će se za javnost prvi put otvoriti krajem ove godine u središtu Zagreba.
Petika smatra da je njena obveza kao sportaša donirati građu.
“To je za mene i iznimna čast postati dio nacionalne baštine i povijesti iz područja sporta. Kao bivša sportašica i trenutačna sportska djelatnica pozdravljam otvaranje Hrvatskog športskog muzeja jer takvi muzeji postoje u gotovo svim europskim državama. Hrvatski sport i sportaši su kroz povijest uvijek bili najveći i najbolji promotori Hrvatske u svijetu i apsolutno zaslužuju jedan takav muzej”, poručuje Snježana Petika, sada trenerica ekipe U13 u RK Podravka koja se natječe u 1. HRL za mlađe uzraste.
Nakon igračke karijere bila je, uz ostalo, i trenerica mlađih uzrasta ali i seniorki kluba, te pomoćnica izbornika ženske reprezentacije Hrvatske i kad su “kraljice šoka” 2020. bile brončane na Europskom prvenstvu.
Što Snježa poručuje ljubiteljima sporta i sportašima, vezano uz Muzej koji će predstaviti povijest razvoja i najveće uspjehe našega sporta?
“Vjerujem da će svi sportaši i sportski djelatnici pozdraviti i podržati ovu inicijativu i prepoznati potencijal koji ona predstavlja ne samo kako bi posjetiteljima predstavili sve uspjehe hrvatskog sporta već i kako bi se djeca i mladi upoznali s našom sportskom povijesti, te upoznali razne sportove u nadi da će ih to potaknuti i motivirati da se i sami uključe u sport u što većem broju. A možda će posjet muzeju u nekima od njih potaknuti i želju da i oni jednoga dana postanu dio te povijesti”, zaključuje najbolja hrvatska rukometašica svih vremena Snježana Petika.
Osim za klub Podravka, igrala je i za Hrvatsku, u 105 nastupa zabila 577 golova. S reprezentacijom je bila dvaput prvakinja na Mediteranskim igrama i jednom srebrna, peta na Europskom prvenstvu i šesta na Svjetskom. Petika je šest puta proglašena najboljom rukometašicom Hrvatske, a odlikovana je i Redom Danice s likom Franje Bučara 1995. i 1996. godine.
Izvor: Hrvatski športski muzej